UCIMO OD DRUGA TITA!!!

Poznatom revolucionaru, bliskom Titovom saborcu i narodnom heroju Ugljesi Danilovicu posebno se urezao u sjecanje jedan sustret sa Titom iz vremena ilegalnog rada:
- Pocetkom 1940 godine Tito me pozvao u zagreb da podnesem izvjestaj o radu i stanju u KPJ na podrucju Bosne i Hercegovine. S njim sam se sastao u maloj vili na Tuskancu, koju se za potrebe ilegalnog partijskog rada bio iznajmio na ime kanadskog inzinjera Mekasa. Nakon izvjesnog vremena, Tito je predlozio da prosetamo oko Tuskanca i nastavimo razgovor setajuci kroz prirodu. Poslije poduze prijatne setnje i iscrpnog razgovora, na Titovu inicijativu, svratili smo na rucak u jedan restoran, koji je imao ljetnu bastu. Dok smo se nalazili u tom objektu, Tito je, kao iskusni ilegalac, neprimjetno pratio sta se oko nas zbiva i najedanput se obratio rijecima: "Vidi, majku mu, onaj tamo za trecim stolom me hapsio 1928 godine. Malo se zaokreni da bi me bolje zaklonio. Krenucemo bez nervoze. Kad izadjemo ti malo izostani i provjeri prate li nas." Tito se posve normalno, lagano digao, poluzaokrenut, bocno i ledjima od agenata. Tako se lezerno kretao da je izgledalo kao da mene iscekuje da bismo skupa izisli. Ni ja namjerno nisam zurio. Kad smo izasli vani, polahko sam izostajao, "namjestajuci odjecu" i razmisljajuci kako da zavaram agente ako podju za nama. U takvim situacijama napete neizvjesnosti nametala su mi se, sama po sebi, razmisljanja o titovoj smjelosti da intenzivno, svestranije ilegalno djeluje u gradu, gdje je prije radio kao sindikalni funkcioner i bio, narocito medju radnicima, sire poznat; tu gdje je hapsen i gdje mu je sudjeno na cuvenom "bombaskom procesu", na kojem je otvoreno rekao da je komunist i da priznaje samo sud svoje Partije, sto je u siroj javnosti odjeknulo kao izvanredna senzacija, a komunistima je Titovo drzanje postalo uzor kako se treba drzati pred klasnim neprijateljem. Po izlasku sa robije prelazi u ilegalstvo i za njim intenzivno traga mocan policijski aparat, a on se bas tu u Zagrebu, danonocno odvazno krece, ponasajuci se tako hladnokrvno kao da ga niko ne poznaje. Tada sam se jos jednom i prakticno uvjerio koliko je Tito bio smion, ali istovremeno oprezan i vjest ilegalac. I ovoga puta je pravovremeno uocio opasnost, prije nego ga je agent prepoznao ili sta posumnjao, pa na njemu svosjtven, jednostavan nacin rijesio problem neposredne opasnosti po licnu sigurnost nas obojce.
Mi smo, doduse, tada vec bili dobro ispekli zanat ilegalnog rada. Imali smo za sobom bogato iskustvo. Pored sire podrske naroda, dosta su nam u tome pomagali uspjesno falsifikovani dokumenti i razna maskiranja. Ali u kriticnim momentima, kakvih je bilo na svakom koraku, trebalo se brzo, u tren oka, snaci i najadekvatnije reagovati, a Tito je u tome bio, tako reci, nenadmasan.

____________________________________________________


Ako uspije

Ja neznam da li ce ovaj interesantni Titov eksperiment predaje tvornica na upravu radnicima pokazati uspjesnim u djelu. On ce mozda kompliciranu organizaciju uciniti jos kompliciranijom i neorganiziranijom, s obzirom na nedostatke u tehnickom iskustvu. Medjutim, ako ovaj Titov eksperiment zaista uspije, on ce primorati sve socijalisticke partije na svijetu, da ponovo razmotre svoj stav o industrijskoj demokratiji, uzimajuci u obzir iskustva jugoslavenskih radnika.

Morgan PHILIPS, sekretar Laburisticke stranke, London, prosinac, 1950.

U razgovoru sa Isom Jovanovicem, tadasnjim politickim sekretarom Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinum na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u Zagrebu, oktobra 1940. godine, Tito ga je pitao, pored ostalog, kako zivi. Iso je odgovorio:
-Dobro
-A sta mu to znaci "dobro"? - trazio je Tito da mu Iso poblize objasni.
-Pa eto, ja i Ugljesa Danilovic spavamo na jednom gvozdenom krevetu u sobici na mansardi i, uglavnom, demo svakog drugog dana - objasnjavao je Iso. Ugljesa kao student dobiva mjesecno 200 dinara pomoci i tim novcem placamo krevet. A kad dodjemo do 3-4 dinara, onda pojurimo i kupomo malo krvavica i hljeba - dosta za tri dana.
Tito je na to ljutito reagovao:
-Vi niste duzni da umrete od gladi! Cim se vratis u Sarajevo, uzimajte od Narodne pomoci po 800 dinara. Dobro se hranite, obucite se lijepo i uvjek nosite ciste kosulje. Ne smijete da izgledom padate u oci, niti dozvoliti da vas nazivaju odrpancima.
-Postupali smo po Titovim direktivnim uputstvima. Njegova briga bila nam je, kao i mnogima drugim partijskim aktivistima, najbolja pomoc, a stavjeti pouka - komentarisao je Iso u razgovoru s novinarima vise nasih listova, trideset godina kasnije. Sve je to potvrdio i Ugljesa Danilovic u razgovoru sa autorom (Miroslav Cabrlo) 19. novembra 1984. godine u Dubrovniku.

____________________________________________________________

Entuzijazam

Tito je najvecem dijelu naroda ulio zarazni netuzijazam za zivot, rad jedinstvo, sto se ne moze naci ni u jednoj drzavi na Zapadu.

Georg BILIKIN, novinar, London, 1950.

U punom jeku rada V zemaljske konferencije KPJ, 1940. godine u Zagrebu, pojavio se neocekivano neki covjek na vratima dvorista kuce u kojoj se odrzavala konferencija i stao se osvrtati, ocigledno zeleci da udje u kucu punu delegata.
Medju delegatima je zavladao tajac. Pobojali su se da je neko policiji otkrio mjesto odrzavanja Konferencije. Oni koji su imali oruzje, bili su pripravni za borbu.
Problem je rijesio Tito svojom snalazljivoscu i smirenoscu. Pojavio se mirno na prozoru kuce i hladnokrvno upitao neznanca koga trazi. Kad je ovaj odgovorio da je dosao radi popravaka u kuci, Tito mu je lezerno uzvratio da navrati za nekoliko dana, kad se gazda vrati sa puta. Covjek se zadovoljio odgovorom i otisao, a Konferencija je nastavila sa radom.

_______________________________________________________________

Licnost danasnjice

Tito je najmarkantnija licnost danasnjice. Odlikuje se otporom prema agresiji i ratu i nametanju stranih dominacija u miru.
To ce zauvjek ostati u historiji primjer inspirisane hrabrosti i nezavisnosti.

Trygve LIE, generalni sekretar Ujedinjenih naroda, 1949.

Od danas nastavljam pisati o glavnoj tematici bloga, a to jeste nastaviti pisati one price o Titu. UCIMO OD TITA!

Tito, to je jedan trenutak savjesti covjecanstva. Tako osjeca svako ko se jednom sa njim sreo i ko se upoznao sa vasim narodima.

Jean CASSOU, knjizevnik, Pariz 1949

Pocinjemo posati nov i veliki period historije podunavskih naroda. Sa zahvalnoscu mislim na to da su narodi Jugoslavije, rukovodjeni historijom i dalekovidnoscu marsala Tita, odmah poslije oslobodjenja ucinili prve korake ka istinskom miru, sto su Madjarima u Jugoslaviji osigurali sva prava covjeka, nacionalna i kulturna prava gradjana jedne slobodne republike.

Zoltan TILDI, predsjednik Republike Madjarske, decembar, 1947.

U njegovoj licnosti pozdravljamo velikog drzavnika koji svoju zemlju vodi putem najnaprednije demokracije, izazivajuci divljenje svih demokratskih naroda.
U licnosti marsala Tita pozdravljamo slavnoh borca koji je proizasao iz redova radnickog i demokratskog pokreta i cije je ime u svim zemljama izgovaraju sa ljubavlju i postovanjem.

George Georgiju DEZ, Bukurest, 1947.

Odlazim uvjeren da je Tito prijatelj svih naroda, pa i naroda Sjedinjenih Americkih Drzava. Ono sto on ne voli, nisu narodi, vec brutalna sila kojom se, na zalost, ponekad sluze drzavnici i protiv vlastitog i protiv drugih naroda.

Harold STASSEN, diplomat, SAD, mart 1947,

Mi u Francuskoj poznajemo marsala Tita. U citavoj nasoj zemlji, u citavom nasem narodu, on je smatran kao jedna od najvecih licnosti danasnjice i rata koji je zavrsen. Nema ognjista u Francuskoj koje ne zna za njegove velike odlike. Citav francuski narod poznaje marsala Tita, koji je bio ne samo sjajan vojskovodja nego je i odlican organizator, politicar i veliki drzavnik u modernoj demokratiji.

Marcel CACHIN, predsjednik Komunisticke paritije Francuske, Pariz, Maj, 1946.

Cuvaj zdravlje, trebaces Europi.

J.V. STALJIN, Moskva, 1946

Marsal Tito heroj i vodja jugoslavenskih naroda i nama je bio primjer borbe i pozrtvovanosti. Od vas smo ucili kako se ustaje protiv neprijatelja, a nasi partizani polazili su u boj sa Titovim imenom na usnama

Boleslav BJERUT, predsjednik NR Poljske 1946.

Nesumnjivo, Tito je moderan ratnik, pouzdano jedan od najvecih vojskovodja ne samo Drugog svijetskog rata, nego i rata i ratovodstva uopste. Jer, stvarati vojsku, ratovati u zemlji u kojoj je bilo potrebno stvarati jedinstvo naroda, boriti se protiv jacega unutrasnjeg i vanjskog neprijatelja, modernoj i tehnicki savrsenoj armiji trebalo je suprotstaviti samo dusu naroda, a zatim i pobijediti.

"Free World", New York, 1944.

Ime marsala Tita obislo je pet kontinenata. Kada se zavrsi rat, Jugoslavija ce na konferenciji mira doci ne kao komordzija, vec kao izvidjac. Ona je ne samo oslobodila citav niz krajeva svoje domovine, vec je izvojevala i novo mjesto u poslijeratnoj Europi.

Ilja ERENBURG, knjizevnik, Moskva, 1944.

Tito nije stupio na pozornicu javnog zivota kao Roosevelt, Churchill ili Staljin. Ovi posljednji bili su poznati kao drzavnici mnogo godina prije nego sto su postali ratni rukovodioci.
Tito je izasao na povrsinu iz dubine neodoljive teznje Jugoslavije za slobodom, iz njedara njezine potresne historije pune borbi, nacionalnog ugdnjetavanja, unutrasnjih razmirica, da bi ujedinio svoj narod i poveo ga ka spavi.
Kakva magicna snaga lezi u njegovom imenu? Nekada smo mislili da je on bio legenda koja je nastala u dalekim brdima i sumama Jugoslavije. Danas je njegovo ime ispisano na zlatnim stranicama borbe demokratije protiv barbarizma. Jos jucer on je bio samo vodja "bande ustanika" koja se borila protiv njemackih osvajaca i u isto vrijeme protiv cetnickog miljenika Mihajlovica.
Danas je on marsal Tito, cije ime po vaznosti dolazi u isti red s marsalom Staljinom, Eisenhowerom, Montgomeryjem i ostalim rukovodiocima, saveznik borbi protiv naseg zajednickog neprijatelja.
Ko je taj genije koji je organizovao oruzani otpor u Jugoslaviji? Odakle on potjece? Ko je taj covjek koji je primorao naciste da posalju citavu armiju protiv njega? Gdje je on dobio svoje vojnicko obrazovanje?

Howard FAST, knjizevnik, "Tito i njegov narod", Kanada 1944.

Titova odluka da se Jugoslavija bori protiv nacista jest prekretnica u historiji Drugog svijetskog rata.

Franklin ROOSEVELT, predsjednik SAD 1944.

Volio bih da vam navedem jos jedan primjer upornosti, upornost marsala Tita. Moram reci da je on stari komunist, taj herr Josip Broz, da je covjek cvrst. Nazalost on je nas protivnik.
Taj zaista zasluzuje titulu marsala. Ali kad ga uhvatimo, smazat cemo ga na licu mjesta, budite u to uvjereni. On je nas neprijatelj, ali ja bih volio da imamo jedan tucet Tita u Njemackoj, ljudi koji bi bili vodje i koji bi imali takvu odlucnost i tako cvrste nerve da se nikad ne predaju, iako potpuno opkoljeni. Taj covjek ne raspolaze nicim, apsolutno nicim. Uvjek je bio opkoljen, ali taj je covjek uvjek nasao nacina da se probije. Nikad nije kapitulirao.
Mi znamo bolje nego iko drugi kakve nam on nevolje zadaje na srpskohrvatskom prostoru zbog toga sto se uporno bori.

Heinrich HIMLLER, Sef Gestapoa, Berlin, septembar, 1944.

Marsal Tito se pokazao ne samo kao veliki vojskovodja vec isto tako i kao izvanredan drzavnik, koji je dao golem doprinos ujedinjavanju jugoslavenskih naroda.

Winston Churchill, Napulj, august, 1944.

Tito - Josip Broz - bivsi metalski radnik, jest komunist sirokih pogleda, nimalo sektas, covjek kome je oslobodjenje njegove zemlje iznad svega.

"Alger Magasine", Alzir, april, 1944.